Mi smo uvijek znali odgovoriti na izazove

Intervju: Fra Nikica Vujica, gvardijan Franjevačkog samostana u Fojnici

DANI / bh.nezavisni news magazin / http://www.bhdani.com/

Razgovarao: Đorđe Krajišnik

U Fojnici je početkom septembra u prizemlju samostana Duha Svetoga, nakon dugo vremena, počeo sa radom franjevački Muzej. Muzej sadrži neke od najvažnijih istorijskih dokumenata i umjetničkih djela koja svjedoče o opstojnosti franjevačkog reda ali i dugoj kulturnoj tradiciji naroda ovih prostora. Sa gvardijanom samostana i jednim o glavnih inicijatora muzeja Fra Nikicom Vujicom razgovarali smo o pokretanju ove inicijative, današnjem odnosu javnosti i sredine spram franjevačkog reda, stanju u kulturi u BiH, oduzetoj franjevačkoj imovini, Ivi Andriću, Ahdnami sultana Mehmeda Fatiha II, Jugoslaviji, Bosni i drugim zanimljivim temama...

1. Poštovani gvardijane, u Fojnici je nedavno, nakon više od šest mjeseci radova, i tri godine priprema, napokon za javnost otvoren dio Muzeja u prizemlju Franjevačkog samostana Duha Svetoga. Recite nam kako je tekao proces obnove muzejskih prostorija, te kakve je napore iziskivao taj posao?

- Prije tri godine započeli smo izradu projekta stručnog postava muzejskih eksponata, biblioteke, arhiva i galerije slika. Nakon godinu dana planiranja i rada, usaglasili smo konačnu verziju projekta, s čime smo aplicirali na razne natječaje koji su bili raspisivani od strane Vijeća ministara BiH, Vlade F BiH te Vlade R Hrvatske. I malo-pomalo, možemo danas s ponosom, radošću i zahvalnošću reći da smo jedan veliki dio posla završili. Ovdje se zapravo ne radi o obnovi muzejskih prostorija, kako ste pitali, nego o potpuno novim prostorijama, koje danas popunjavamo muzejskim sadržajem. Naime, zahvaljujući radu fojničkih fratara, posebno bivših gvardijana, fra Janjka Ljubosa (današnjeg kustosa Muzeja) i fra Mirka Majdandžića (današnjeg župnika u Varešu), prije dvanaest godina je izgrađena potpuno nova zgrada Muzeja i omogućeni su uvjeti da danas možemo izrađivati specifične vitrine u kojima stručne osobe iz Zemaljskog muzeja BiH mogu profesionalno tretirati i postavljati muzejske eksponate. Inače, cijeli kompleks samostana, crkve, muzeja, okoline i pokretnog kulturno-historijskog blaga proglašeni su nacionalnim dobrom BiH

2. Da li ste prilikom realizacije obnove muzeja imali pomoć od strukutra vlasti, te na koji način se one danas odnose spram franjevačke zajednice?

- Imali smo zadovoljavajuću pomoć od svih struktura vlasti i na svim razinama, kako za realizaciju ovog projekta tako i od prije dvanaest godina, kada je stara zgrada Muzeja zbog trošnosti morala biti srušena. Pomagali su nam mnoge institucije, poduzeća i pojedinci, ne samo iz BiH. Ali najviše nam je ipak pomogla, i to ovdje moram istaknuti, Vlada R Hrvatske. Institucije vlasti nam pomažu onoliko koliko je to moguće i očekivano u državi koja proživljava vrlo ozbiljna krizna vremena. Uglavnom smo zadovoljni.

3. Možete li nam reći šta sadrži muzejska kolekcija, te šta je ono što bi ste mogli izdvojiti kao posebnu vrijednost te kolekcije?

- Izdvojio bih kolekciju minerala i ruda od prof. fra Paškala Vešare. Ova kolekcija govori o rudnom bogatstvu Fojnice, posebno plemenitog metala zlata i srebra. Upravo zbog rudnog bogatstva u ove krajeve dolaze Dubrovčani s franjevcima a to je zapravo početak priče o Fojnici. Treba napomenuti da je fojničko naselje Ostružnica mnogo starije od Fojnice. O tome svjedoči i kamen (starokršćanska crkva u Ostružnici) koji je izložen na samom ulazu u zgradu Muzeja. Nadalje, izdvojio bih bogatu kolekciju starog novca, koji tek treba pripremiti i izložiti na I. katu. Numizmatičari govore da je jedna od najbogatijih na ovim prostorima. Tu je bogata biblioteka (stara s 5.500 naslova /13 inkunabula/; te nova s 37.000 naslova). Potom bogati Arhiv s dokumentima od neprocjenjive vrijednosti. U nabavci ormara i sređivanju arhivske građe sudjelovali su dr. Andrej Rodinis i Sandra Biletić iz Arhiva BiH. Galerija slika (stalni postav) također je zanimljiva. Prof. Meliha Husedžinović je od ukupno 600 slika izdvojila i postavila preko 250 djela od raznih autora (posebno izdvajam sobu Gabrijela Jurkića te stare slike od De Vite, Čuića i dr.). Među tim djelima je najstarija datirana slika iz povijesti umjetnosti BiH – riječ je o djelu iz 1328. godine rađenom tehnikom tempere na dasci. I na kraju bogata ostavština fojničkih fratara koji su bili kustosi, apostolski vikari (biskupi), ugledni profesori i gvardijani.

4. U Bosni i Hercegovini se posljednjih godina za kulturu i njene radnike pojavljuju brojni problemi, nadležne vlasti se jako malo interesuju za očuvanje nekih institucija od krucijalnog značaja, te se sve više dovodi u pitanje njihov opstanak. Kako Vi gledate na te probleme, te šta se treba po Vašem mišljenju u tom pogledu preduzeti?

- Te probleme možemo promatrati s više aspekata. Mnogima u BiH ne odgovara kada muzeji npr. najstarijih franjevačkih samostana u Kreševu, Kraljevoj Sutjesci i Fojnici sa svojim muzejskim eksponatima, arhivima i bibliotekama govore da su korijeni državotvornosti BiH još mnogo prije od godine koju bi oni htjeli da bude kao početkom postojanja BiH. Zbog toga nema novaca za rad npr. Zemaljskog muzeja u BiH, a ima ga za neke nove pseudomuzejske projekte, koji ističu važnost nečega što je anakrono i koje se ne da nakalemiti na dobru dušu bh. čovjeka. Ključ za rješavanje ovakvih problema je prihvaćanje BiH državom i domovinom svih naroda i građana, jer BiH nije samo nečija niti svačija, nego je država svih Bosanaca i Hercegovaca koji u njoj žive.

5. U kakvim prilikama franjevci danas žive u Fojnici, koji su Vaši najčešći problemi i kako se sredina uopšte odnosi prema vašem redu?

- Franjevački samostan u Fojnici opstoji preko 650 godina, u kontinuitetu, i najstarija je institucija u Fojnici. Prilike u kojima danas franjevci u Fojnici žive nisu nešto posebno drugačije nego u drugim mjestima BiH. Još uvijek je jaka sprega religije i politike, a jedina razlika od drugih bh. gradova samo je u tome koja nacija ili vjera prevladava, što je posljedica ratnih osvajanja i prešutnih postratnih podjela. Zbog toga mnogi ljudi trpe, a kada to više ne mogu, onda jednostavno odlaze u druga mjesta. Na taj se način pojedina mjesta i gradovi još izražajnije homogeniziraju. Želimo da svaki Fojničanin svoju Fojnicu osjeća svojim ljubljenim gradom. Da tako i bude, ukazujemo na konkretne probleme, a jedan od njih je što naši mladi vjernici ne pohađaju srednju školu u Fojnici, nego skupo plaćajući prijevoz putuju u Kiseljak, gdje je službeno sjedište Srednje strukovne škola Fojnica. Ukazujemo i na problem tv-primopredajnika, koji se nalazi u središtu ljetnikovca bosanskih kraljeva (Kozograd). Zar ne bi bilo dobro da i ljetnikovac bude jedan od turističkih destinacija prelijepe Fojnice? Znaju naši političari da su fojnički franjevci u pravu kada ukazuju na neodrživost ovakvog stanja, ali valjda se još nitko od njih ne usudi nadići uskoću vlastitih interesa i glupost nacionalne i vjerske podjele.

6. Javnosti je poznat i slučaj da je franjevcima oduzimana imovina u Fojnici, posebno zemljište, koje se planiralo upotrijebiti i upotrebljavalo u razne svrhe. Kako danas teče proces restitucije franjevačke imovine?

- Ovo ne bi bio veliki problem kada bi općinske vlasti imale volju da franjevcima vrate barem dio od imovine koja im je nepravedno oduzeta u bivšim političkim sistemima. Nema nikakvog razloga da se franjevcima u Fojnici odmah ne vrati nepravedno oduzeta zemlja i šuma. Zašto se to ne događa i zašto se legitimni i pravedni zahtjevi franjevaca za povratom imovine u Fojnici još ne rješavaju? To je pitanje za općinske vlasti.

7. Želim Vas takođe pitati, kako su franjevci egzistirali u vremenu Jugoslavije, i u čemu se njihovi problemi danas razlikuju u odnosu na one iz socijalističkog perioda? Naravno, ako možete govoriti u kratkim crtama o odnosu spram reda u dva naznačena perioda.

- Bosanski su franjevci uvijek znali na pravi, odnosno na sebi svojstven franjevački način odgovoriti na izazove Bogom datog vremena i prostora. Nikada nije bilo lako, pa nije ni danas. Ali ono što je uvijek prepoznatljivo kod bosanskih franjevaca jest ljubav prema Bosni i njezinim stanovnicima. Oni su znali u svim vremenima, pa i u vremenu socijalističke Jugoslavije, sačuvati kulturno-historijsko blago bh. čovjeka. A to se može jasno iščitati iz života i djela ondašnjih bosanskih franjevaca, kao što su fra Josip Markušić, fra Rastko Drljić, fra Vitomir Jeličić, fra Karlo Karin, fra Bonifac Badrov, fra Vlado Karlović, fra Tomislav Ostojić, fra Bono Šapina, fra Nenad Dujić, fra Ignacije Gavran i ostali. I danas su bosanski franjevaci nezaobilazni kada govorimo o kulturnom djelovanju u BiH.

8. Franjevci su, ako realno pogledamo, jedini istinski čuvari onoga što danas nazivaju bosanska državnost, zapravo njen istorijski kontinuitet. Želim Vas pitati kako Vi danas gledate na Bosnu i Hercegovinu, te šta je franjevcima Bosna, a šta Bosni Franjevci?

- BiH nije država iz 90-tih, 40-tih, niti iz doba austrougarske ili otomaske imperije. Ona ima svoju državotvornost još mnogo prije, a to je u kulturno-historijskom blagu franjevačkih samostana kao na dlanu vidljivo. BiH je raznolika – ujedno i jedinstvena – kao ni jedna druga država u svijetu. Živjeti u njoj posebna je čast i privilegija. Bosanski franjevci vole ovu zemlju i sve njezine stanovnike, a kada nešto i nekoga volite onda nastojite to čuvati, pa i onda kada je to teško.

9. Franjevački samostani širom naše države su rizice znanja iz prošlosti, al i čuvari nekih veoma važnih istorijskih dokumenata i spomenika. Jedan od njih je i Ahdnama sultana Mehmeda Fatiha II, koja se čuva kod vas u Fojnici. Kako Vi gledate na taj dokument, te koliko je on danas podložan raznim vrstama manipulacija i pogrešnim, nerijetko zlonamjernim tumačenjima? Sa druge strane, šta je Ahdnama zaista značila franjevcima?

- Fojnička ahdnama je jedan od važnijih historijskih dokumenata koji se čuva u Arhivu samostana u Fojnici. Ona je rekonstruirani oblik milodraške Ahdname. Prof. dr. Srećko M. Džaja piše da je Ahdnama bosanskih franjevaca temeljni dokument kojim je islamsko-osmanski zakonodavac legitimirao prisutnost i djelovanje bosanskih franjevaca u Osmanskom Carstvu nakon osvojenja Bosanskog Kraljevstva 1463. Povijest tog dokumenta jedanko je burna kao i povijest bosanskih franjevaca i njihovih samostana. Kao ni brojni franjevački samostani i crkve, ni Ahdnama u svom izvornom obliku nije preživjela paljevine i ratna razaranja. Naime, original Ahdname je negdje izgorio ili nestao na neki drugi način. I danas postoje razne interpretacije Ahdname. Bošnjački interpretatori pokazuju veliku sklonost prema idealizacijama muslimanske ili bošnjačke sastavnice u kojoj osmansko razdoblje bh. prošlosti ima središnje značenje. U duhu tih idealizacija vadi se i Ahdnama bosanskih franjevaca iz pravnog sustava u kojem je nastala (a to je međunarodno ugovorno pravo na islamski način) i prenosi u moderni pravni sustav o ljudskim pravima koja proglašavaju sve ljude ravnopravnim bez obzira na vjeru, rasu, nacionalnu pripadnost itd. Tim idealizacijama dali su svoj obol i pojedini bosanski franjevci nazivajući Ahdnamu u slavljeničkom raspoloženju (upravo se to događa na manifestaciji Dani Ahdname, koja se svake godine održava na Milodražu /današnji Bilalovac/ u organizaciji Bosfor-a.) ‘’magna charta libertatum’’. S druge pak strane kritičari osmanske prošlosti i bosanskih franjevaca, s izrazitim emocionalnim otklonom prema franjevcima, u Ahdnami vide metaforu podloga paktiranja bosanskih franjevaca s tuđinskom vlašću radi vlastitih političkih i materijalnih probitaka, a na štetu običnog katoličkog puka. U najnovijim verzijama to je ‘’paktiranje’’ preraslo u ponižavajuće ‘’ljubljenje papuča osvajaču sultanu''. (Usp. Srećko M. Džaja, Fojnička ahdnama u zrcalu paleografije, pravne povijesti i politike – Kontekstualizacija Ahdname bosanskih franjevaca, Posebni prilog, Svjetlo riječi, srpanj-kolovoz 2012.)

10. Budući da smo kod pitanja ove vrste, želim Vas pitati kako generalno gledate na zolupotrebu istorijografije i pokušaje da se uz pomoć nje, kroz mitomanstvo, falcifikuju neke istorijske činjenice?

- Izvrtanje historijskih činjenica je uvelike prisutno u BiH. Historija je učiteljica života, a kad se historijske činjenice izvrću, zloupotrebljaju i falsificiraju, onda imamo lošu učiteljicu i lošu školu. Hvala Bogu da BiH i danas ima ozbiljnih historičara, znanstvenika i profesora raznih struka koji odlično i odlučno odgovaraju raznim iskrivljenim tumačenjima, pa se ne bojim da netko može tako jednostavno i tako lako promijeniti sliku historijskog pamćenja bh. čovjeka.

11. Na pomen franjevaca gotovo je, barem poznavaocima, neizostavno pomisliti na Ivu Andrića, pisca koji je najveći dio svojih pripovijedaka vezao za franjevački red i njegov život u Bosni i Hercegovini. Kako Vi doživljavate Andrića, te kako gledate na dugotrajan proces zloupotrebe ovog pisca od strane nacionalističkih snaga diljem prostora bivše Jugoslavije?

- Ivo Andrić je veliki bh. književnik. Tu činjenicu, ma kako ga i koliko neki prisvajali sebi i ma kakve mu gradove i spomenike dizali, nikada nitko ne može osporiti niti umanjiti. Njegova djela su književna baština BiH, a tako će i ostati. Zbog svoga djela je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Ivo Andrić je neraskidivo vezan za bosanske franjevce. U pisanju svojih djela koristio je usmeno i pismeno pamćenje bosanskih franjevaca. Njegova ljubav prema Bosni i veza s bosanskim franjevcima može se iščitati i iz njegova pisma upućenom fra Augustinu Čičiću: ‘’Dragi fra Augustine. Sa svoje strane, ja ti zavidim da si u Kreševu. Kreševo i Fojnica ostaće za mene neostvareni snovi i neiscrpljeni majdani, a moj fratarski roman neće nikako dalje od fragmentarnih skica. Ako ti dopadne u ruke ma kakav dokumenat (kronika, pismo, akt) u kom se crtaju opšte prilike ili lična sudbina čija, prepiši mi i sačuvaj ili pošalji, bit ću ti mnogo blagodaran. Da Ti znaš kakova je to muka: živjeti daleko od zemlje a biti svakom žilicom vezan uz nju! Trebale bi mi n.pr. mnoge molitve (djelo vjere, ufanja itd.) onako kako ih narod i stari ujaci mole, a ne ove što se nalaze u molitvenicima sadašnjim i. t. d. Svakako će me veseliti ako mi se javiš i ako čujem dobro za tebe. Tvoj Ivo Andrić. U Bukureštu 13. X. 22'' (Perina Meić, Mostar, Andrić’s Letter from 1922)

12. Muzej je, kako smo na samom početku našeg razgovora naglasili, krenuo sa radom, koji su Vam daljnji planovi i aktivnosti u tom smjeru?

- Imamo naznaka da ćemo dobiti novaca za nastavak radova na I. katu zgrade Muzeja gdje će biti izloženi najvrijedniji eksponati: numizmatika; Fojnički grbovnik; ostavštine franjevačkih velikana, apostolskih vikara/biskupa, među kojima je Fojnička ahdnama i plašt fra Anđela Zvjezdovića. Centralno mjesto će zauzeti ostavština najvećeg franjevca, apostolskog vikara i biskupa fra Augustina Miletića. On je značajan kada izučavamo školovanje u 18. i 19. stoljeću, kada izučavamo stari zanat minijaturne obrade zlata i srebra (crkveno posuđe) u Fojnici te za liturgijski život ondašnje Crkve, a posebno ovdje ističem njegovu svetost življenja i pobožnost. Slijedeće godine ćemo zajedno s fratrima iz Samostana u Livnu organizirati akademiju u povodu 200-te godišnjice početka apostolskog vikarstva u BiH, biskupa fra Augustina Miletića. On je najveći lik u povijesti Samostana Duha Svetoga u Fojnici, pa i šire. Mnogi su ga smatrali, pa i danas, svetim čovjekom. Planiramo, nadalje riješiti problem uposlenika u Muzeju. Bilo bi dobro kada bi općina Fojnica ili Kanton SBK – po uzoru na Zapadnohercegovački kanton i Općinu Livno, koji plaćaju sedmoricu djelatnika u Muzeju samostana Gorica u Livnu – plaćali za ovaj Muzej barem dvojicu radnika (portira i vodiča-bibliotekara). Tada bi se napravio još jedan veliki korak naprijed ka stvaranju uvjeta za normalan rad ovoga Muzeja. Početkom 2015. godine planiramo završiti započeti projekt stručnog postava muzejskih eksponata, kada će, ako Bog da, Muzej samostana u Fojnici zasjati svojim punim bogatstvom.

Dobro došli na službenu web. stranicu Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici. Cilj nam je pružiti potrebne informacije našim vjernicima i svim ljudima dobre volje. Svim posjetiteljima želimo Mir i Dobro!

Radno vrijeme Muzeja samostana u Fojnici: Ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i subota - od 10:00 do 16:00 sati. Cijena ulaza: 5,00 KM. Djeca, studenti i umirovljenici - popust. Izvan radnog vremena posjetitelje primamo po prethodnoj najavi, br. mob. +387(0) 62 991 690, +387(0) 63 111 540 i +387 (0) 63 338 606 / Dobrodošli!

--------------------------------

Working hours of the Museum: Mondey, Tuesday, Wednesday, Thursday, Friday and Saturday - 10:00  – 16:00. Ticket prices: 5,00 KM. Discount for children, students and retirees./ Welcome!

Sub Lip 01 @11:00 -
Krizma
Ned Lip 09 @11:00 - 12:00PM
Duhovi, patron župe
Lipanj 2019
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
You must have the Adobe Flash Player installed to view this player.
You must have the Adobe Flash Player installed to view this player.

MEĐUNARODNI DAN MUZEJA I EUROPSKA NOĆ MUZEJA, Fojnica, 18. 5. 2'016. - FTV

DUHOVI, 15. 5. 2016. - TV KISS

PRVA PRIČEST, 8. 5. 2016. - TV KISS

BIBLIOTEKA FOJNIČKOG SAMOSTANA OTVARA VRATA ČITAOCIMA, 12. 03. 2016., Federacija plus - FTV

FRAMA Fojnica: Neka pjeva svaki stvor (Framafest 2015.)

FRAMA Fojnica: 15. obljetnica (Mile Belojica)

IN MEMORIAM: pok. Fra Tomislav Trogrlić Šitum - TV KISS

JA SAM MUZEJ - 04. 08. 2015., Fra Nikica Vujica

USAID ULOŽIO PREKO 100.000 KM U SUSTAV GRIJANJA SAMOSTANA I MUZEJA U FOJNICI, 18. prosinac 2014.g. - TV KISS

OBNOVLJEN FRANJEVAČKI MUZEJ U FOJNICI, 27. svibanj 2014.g. - Al Jazeera Balkans

PREDSJEDNIK VLADE RH ZORAN MILANOVIĆ DANAS OTVORIO OBNOVLJENI SAMOSTANSKI MUZEJ U FOJNICI, 27. svibnja. 2015.g. - TV KISS

NAKON ČETRNAEST GODINA OBNOVLJEN FRANJEVAČKI MUZEJ U FOJNICI, 28. svibanj 2014.g. - RSE Balkan

OTVOREN MUZEJ FRANJEVAČKOG SAMOSTANA DUHA SVETOGA U FOJNICI, 27. svibanj 2014.g. - FTV

SVEČANO OTVOREN MUZEJ FRANJEVAČKOG SAMOSTANA U FOJNICI, 27. svibanj 2014.g. - Kanal 6

LA VERNA: DOBROVOLJNO DARIVANJE KRVI, 8. ožujak 2014.g. - TV KISS

FSR i FRAMA FOJNICA, 11. prosinac 2013.g. - TV KISS

FRA AUGUSTIN MILETIĆ, biskup, AKADEMIJA, 9. svibanj 2013.g. - TV KISS

550-ta OBLJETNICA AHDNAME, 15. svibnja 2013.g. - TV VISOKO

550-ta OBLJETNICA AHDNAME, 15. svibanj 2013.g. - TV KISS 

FOJNIČKI FRATRI, 27. svibanj 2013.g. - Al Jazeera Balkans

BOSANSKI FRANJEVCI PONOSNI ČUVARI AHDNAME, 23. svibanj 2013.g. - Al Jazeera Balkans

PROSLAVA DUHOVA, 14. lipanj 2011.g. - TV KISS

FRA NENAD DUJIĆ, maestro, AKADEMIJA, 25. listopad 2011.g. - TV KISS

FOJNIČKI GRBOVNIK, 11. studeni 2011.g. - TV KISS

OTVORENA IZLOŽBA "SARAJEVSKI ATENTAT 1914.g. I PRVI SVJETSKI RAT U ARHIVU SAMOSTANA FOJNICA", 18. ožujak 2014.g. - TV KISS 

U FOJNIČKOM SAMOSTANU IZLOŽENA SKULPTURA "POSLJEDNJA VEČERA" AUTORA ZVONIMIRA MIHANOVIĆA, 11. travanj 2014.g. -TV KISS

JEDINSTVENA IZLOŽBA NAMIJENJENA SLIJEPIM I SLABOVIDNIM OSOBAMA, 31. siječanj 2015.g. - FTV

30. SIJEČNJA NOĆ MUZEJA OBILJEŽENA I U SAMOSTANU U FOJNICI, 2. veljača 2015.g. - TV KISS

FOJNICA: NAJAVA PRIJENOSA MISE NA HRT-u, 2. ožujka 2012.g. - TV KISS

PUČKE MISIJE U FOJNICI, 9. lipanj 2011.g. - TV KISS

ZUPA I SAMOSTAN FOJNICA, 2.4.2011., FTV

FOJNICA: FRANJEVAČKI SAMOSTAN BOSNIENHILFE, 2. travanj 2012.g. - TV KISS

ZLATNA MISA FRA TVRTKA GUJIĆA, 18. srpanj 2012.g. - TV KISS

FOJNICA: PRVI FRANJEVAČKI MARŠ U BiH, 28. srpanj 2011.g. - TV KISS

FOJNICA, SULEJMAN TIHIĆ: "FRANJEVAČKI SAMOSTAN U FOJNICI JE ZAJEDNIČKO DOBRO SVIH NARODA U BiH", 8. lipanj 2011.g. - SDA BiH

ŽIVE JASLICE U FOJNICI, 31. prosinac 2012.g. - TV KISS

SAMOSTANSKA CRKVA U FOJNICI: KOLAUDACIJA OBNOVLJENIH ORGULJA, 10. listopad 2012.g. - TV KISS