Podignuta Špilja Gospe Lurdske (Samostanska kronika)
Od nazad par godina zapažena je prirodna šupljina u pećini na Rupnovcu prikladnom za Lurdsku špilju. Za to je brigu vodio fra Mijo Gujić, a pomagala Marijina kongregacija. Ona je davala u to i zabavu za prikupljanje novčanih sredstava. Također je i likvidirano Orlovsko društvo predalo svoju prištednju za tu svrhu. Kip Gospe Lurdske nabavljen je za Špilju iz Ljubljane za 1700 Din.
Izgradnji same Špilje nije se moglo pristupiti odmah, što se nije imalo pri ruci novca. Novoimenovani župnik fra Vjerko Kulier pokušao je to izvesti putem besplatnog rada i kupljenjem milodara. Upotrebio je priliku kad se je radilo na gradnji samostana, zamolio je majstore i irgete, da nešto prekostanog vremena urade na čast Gospe, a poduzetnik samostanske građe ustupio je svoj alat, dočim je arhitekt Pažik dao i idejnu skicu za okolinu špilje. Kasnije su pozvani i ostali župljani da urade Gospu koju džabnu nadnicu. Lijepo su se tome odazivali koli sa sela, toli iz varoša. Potrošeno je mnogo nadnica u probijanje Špilje dublje, u niveliranje terena naokolo, u nanošenje zemlje sipke za cvijetnjaka. Zadnje su zidari podigli zid oko Špilje, izveli stepenice pred nju. Kad je sve bilo pripravljeno, određen je dan Velika Gospojina, 1931. god., za svečano otvorenje i blagoslov Lurdske Špilje. Javljena je i susjednim župama ta proslava, pa su se dobro odazvale. Kip Gospe Lurdske smješten je na sredini crkve i pred pučku misu blagoslovio ga je uz asistenciju o. gvardijan. Zatim je procionalno otpraćen uz zvonjavu zvona i gruvanje topova na Rupnovac pred izgrađenu Špilju. Pošto je isti i nju blagoslovio, smješten je kip na svoje mjesto u šupljinu pećine, na što je zaorila Lurdska pjesma. ''Sred te se pećine Marija javi''. Svečanu pučku misu i zanosnu propovijed, uz prisutnost i predstavnika vlasti, držao je mjesni gvardijan fra Leonardo Čuturić. Mnogobrojnom domaćem i stranome narodu protumačeno je značenje i svrha Lurdske Špilje. Svečanost je učinila dubok dojam na svijet i najljepše primljena ta ustanova.
Iza podne toga dana davan je na Rupnovcu (u dvorištu samostanske škole) za seljaštvo zgodan religijozni igrokaz: ''Marijino dijete''. Isti je komad ponovljen za građanstvo navečer u Hrvatsko-Katoličkom domu. Moralni i materijalni uspjeh priredbe bio je dobar; tim bolji što su brojno prisustvovali i mnogi sezonski gosti priredbama. Sav čisti donitak upotrijebljen je za troškove oko gradnje Špilje, koji su uza sav besplatni rad iznosili oko 4000 Din. Još se je kasnije nabavilo staklo na kip, izveo cvijetnjak i nasade, postavila drvena ograda. Za ovo sve izveđenje imao je najviše truda i zasluge spomenuti župnik fra Vjerko.
Da je svijet razumio značenje Lurdske Špilje odmah se moglo vidjeti. Katolici iz varoša gotovo svaku večer rasvjetljuju Špilju mnogobrojnim svijećama, kite cvijeće osobito na Gospine dane; a najljepše je što pred njom obavljaju zajednički i privatno razne pobožnosti na večer, a i po danu. Neka Gospa Lurdska čuva kršćanski duh Fojnice!
