www.bhdani.com: OTVORENJE MUZEJA SAMOSTANA DUHA SVETOG FOJNICA

Kulturna misija generacije fratara

Piše: Đorđe KRAJIŠNIK

Prije četrnaest godina ondašnji gvardijan fra Janko Ljubos, a danas kustos Muzeja, zajedno s fratrima Samostana u Fojnici, započeo je veliki posao izgradnje nove zgrade Muzeja koji je napokon okončan. Franjevačka kulturna misija u Fojnici, kao i u cijeloj BiH, kako ističu franjevci, nastavak je kulturne misije generacija fratara koji već vijekovima obitavaju i rade na ovim prostorima.

Nakon četrnaest godina od početka radova na izgradnji nove zgrade Muzeja Samostana Duha Svetog Fojnica, projekat izgradnje je okončan i sada je Muzej ove crkvene institucije dostupan za široku javnost. Sve ono što su franjevci iz ovog Samostana poduzeli u proteklom vremenskom periodu bilo je brižljivo i planski sprovođeno, da bi konačan rezultat bila muzejska zgrada koja je i svojim izgledom i svojim sadržajem jedno od najreprezentativnijih muzejskih zdanja u cijeloj BiH. Prije četrnaest godina, kako su za Dane kazali iz uprave Samostana, ondašnji gvardijan fra Janko Ljubos, a danas kustos Muzeja, zajedno s fratrima Samostana u Fojnici, započeo je veliki posao izgradnje nove zgrade Muzeja...

Ideja stara pola vijeka

Najprije je stara zgrada zbog dotrajalosti i opasnosti od samourušavanja morala biti srušena, a onda se krenulo u izgradnju nove zgrade. Fra Janko je uspio za tri godine izgraditi novu zgradu. “Muzej nam je često bio teška obaveza jer za njega nije bilo prostora, a predmete je trebalo sačuvati i produžiti im vijek trajanja. Ideja da se gradi nova zgrada muzeja kod fratara postoji već više od 50 godina”, kaže fra Janko Ljubos.

U prvim fazama izgradnje je, kazali su nam franjevci, puno pomogla bivša premijerka Republike Turske Tansu Ciller, uz čije je zalaganje dobijen besplatan idejni i glavni projekt nove zgrade Muzeja. Elektroprivreda BiH, na čelu sa Enverom Kresom i Mijom Grgićem, besplatno je uradila elektroinstalacije, a Željezara Zenica je donirala armaturu.

Fra Mirko Majdandžić je 2003. godine naslijedio fra Janka i nastavio posao na novoj zgradi. Uradio je vanjsku fasadu, razveo centralno grijanje... Posebno je lijepo, kako ističu franjevci, uredio muzejsku konobu. Posljednje četiri godine u okviru projekta izgradnje Muzeja radilo se na stručnoj postavci muzejskih eksponata. Zahvaljujući dobrom Bogu, angažmanu fra Janka i fra Mirka, te dobročiniteljima, danas imamo novu, lijepu i moderno uređenu zgradu Muzeja”, kazao nam je gvardijan Samostana Duha Svetog fra Nikica Vujica. Po njemu, jedan veliki posao je završen.

Muzejsko blago, koje je na listi kulturno-istorijskog blaga BiH, javnosti je kvalitetno prezentovano, što je i bio cilj. Otvaranje nove zgrade Muzeja, prema riječima fra Nikice Vujice, pokazuje da franjevci nastavljaju kulturnu misiju generacija fratara prije, posebno fratara koji su najviše učinili za Muzej, a to su: fra Mijo Vjenceslav Batinić, fra Leonard Čuturić, fra Bono Šapina, fra Paškal Vešara i fra Miroslav Krajinović.

No, proces izgradnje muzejske zgrade Samostana Duha Svetoga Fojnica nije išao baš najlakše. Kako ističe gvardijan ovog Samostana, kada je fra Janko započeo izgradnju nove zgrade, očekivao je da će brzo prikupiti novac i završiti posao. “Međutim, stanje u našoj državi BiH bivalo je ekonomski sve teže i vidjelo se da će trebati puno vremena da bi se ovako veliki projekt završio. Ni fra Janko ni fra Mirko nisu posustajali u traženju donacija.

Fra Mirko je 2004. godine napravio veliku donatorsku konferenciju i prikupio preko 350.000 KM. Tada je Federalno ministarstvo kulture i sporta doniralo 70.000 KM, Islamska zajednica Muftijstvo Travnik 500 KM, Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo 500 KM, a bilo je i onih koji su donirali četiri KM. Svaki prilog bio je vrijedan za nastavak radova. Fra Mirko je svojim angažmanom, uz svirku i pjesmu, uspio privući mnoge donacije. A Vlada Republike Hrvatske je kontinuirano pomagala i zapravo je najveći donator. Samo 2013. godine donirala je 560.000 kuna, što je bilo dovoljno da posao bude završen”, ispričao nam je, ne tako lak put izgradnje, fra Nikica Vujica. 

Čuvanje kulturne baštine

Dok se drugi muzeji u Bosni i Hercegovini zatvaraju i muku muče sa brojnim problemima, franjevci su uspjeli svoj Muzej nanovo podići i učiniti ga dostupnim za sve posjetioce. Stoga smo gvardijana samostana u Fojnici pitali može li dati neki savjet, zasnovan na iskustvu rada franjevaca na čuvanju kulturne baštine BiH, kako se nositi sa okolnostima u kojima se nalazi kulturna djelatnost u našoj zemlji, na što nam je on odvratio: “Bh. kulturne ustanove mogu raditi samo uz podršku institucija vlasti. Tu nema alternative. Čuvanje kulturno-historijske baštine mora biti strateški interes naše države Bosne i Hercegovine. Ne može se očekivati da, na primjer, Zemaljski muzej sam sebe financira. Nije točno da se može, na primjer, od Sarajevske hagade zarađivati i tako se samofinancirati. To tvrde oni koji ne razumiju kulturu niti istinske kulturne djelatnike.”

U skladu s time, cilj Muzeja Samostana Duha Svetoga Fojnica jeste zajedno s institucijama vlasti osnovati javnu ustanovu Franjevački muzej Fojnica, kako bi se na taj način rad Muzeja podigao na visoku razinu. Do tada ovaj Muzej će raditi prema raspoloživim mogućnostima.

Franjevačka kulturna misija u Fojnici i cijeloj BiH, kako smo tokom razgovora s gvardijanom i fratrima čuli, zapravo je nastavak kulturne misije generacija fratara koji već vijekovima obitavaju i rade na ovim prostorima. Poznato je da u istoriji bh. kulture i književnosti istaknuto mjesto pripada upravo franjevcima. Godine 1544. u Samostanu Fojnica je, na inicijativu fra Pavla Civića, osnovan Arhiv redodržave Bosne Srebrene. To je prvi organizovani arhiv u BiH. Zatim, prvi časopis u BiH pod nazivom Bosanski prijatelj pokrenuo je 1850. godine bosanski franjevac Ivan Franjo Jukić. “I danas naša Provincija ima izuzetno angažirane franjevce koji su pravi misionari na polju kulture, umjetnosti, historije, književnosti, društvenih zbivanja te ljubavi prema zavičaju i bh. čovjeku”, kazali su nam u Samostanu Duha Svetog.

Ahdnama i plašt

Kada je u pitanju muzejska građa koju Muzej samostana Duha Svetog čuva mnogo je toga što ovu ustanovu stavlja u red najvažnijih institucija sa izrazitom misijom očuvanja kulture i baštine u BiH. Pored biblioteke u prizemlju Muzeja – stara biblioteka broji 10.000, a nova 37.000 naslova – franjevci su nam posebno skrenuli pažnju na postavku koja se nalazi na prvom spratu nove muzejske zgrade.

U posebnoj prostoriji u novoj zgradi Muzeja smještena je zbirka povijesti fojničkih franjevaca, koju čine dokumenti od XIV. vijeka do danas. Uz to veoma je vrijedna Zvizdovića zbirka i u njoj se nalazi i čuvena Ahdnama, dokument kojeg je na polju Milodraž 1463. godine od osvajača Bosne sultana Mehmeda II. dobio fra Anđeo Zvizdović. U ovoj zbirci je i plašt kojim je spomenuti sultan ogrnuo fra Anđela. Ahdnama i plašt, kako su nam kazali fratri, originalni su, što je pokazala i naučna ekspertiza koju je 2013. godine uradila poznata institucija R. Bošković iz Zagreba. U blizini Ahdname smještena je originalna Bujruntija Skender-paše iz 1486, napisana bosančicom na narodnom jeziku u mjestu Prusac (današnjem Donjem Vakufu). Pomenutu zbirku čini i Muhamedov list koji su fratri 1638. godine dobili od sultana, prema kojem su, uz Ahdnamu, potvrđena njihova prava na slobodu kretanja i djelovanja, oslobađanje od poreza, uz zaštitu od nasilnika. Uz navedene dokumente, u muzejskom prostoru je pohranjen i originalni dokument Berat-i Šerif koji je sultan Murat zlatopisom napisao gvardijanu Samostana 1626. godine.

Povijest franjevaca

Izuzetno vrijedna je i Miletića zbirka koja sadrži predmete iz zaostavštine biskupa fra Augustina Miletića, njegovo misno ruho, ali i druge predmete upotrebne vrijednosti, kaleže i križeve. Dio Bosansko-franjevačke zbirke (crkvena zbirka) su i kaleži i križevi od srebra i zlata koji datiraju iz XV. i XVI. vijeka, rad fojničkih zanatlija (Fojnička škola), izuzetno lijepe izrade.

Najvredniji rad je Fojnička zdjelica od srebra s likovima životinja u pokretu. Tu je izložen i čuveni Fojnički grbovnik, stablo plemičkih porodica iz Bosne i šire, ali i brojni drugi predmeti koji svjedoče o povijesti fojničkih, odnosno bosanskih fratara, od raznih dokumenta do najstarije inkunabule (Nicolai de Lyra, Postillae in S. Scripturam Novi Testamenti, 1481.), jedne od 13 kojeg posjeduje Samostan u Fojnici, a riječ je o knjigama nastalim prije 1500. godine.

Bosansko-franjevačka zbirka sadrži i botaničke i medicinske knjige, te pribor školovanih doktora – fratara. Tu su i razni rječnici koji potvrđuju da su franjevci učili ne samo evropske već i orijentalne jezike, kako bi uspostavili komunikaciju s vlastima i narodu tumačili njihove poruke. Izuzetno vrijedno je i evanđelje po Mateju napisano na turskom jeziku, jedinstven primjerak ove vrste, kantual fra Vice Vicića iz 1785. godine, rukom pisana zbirka crkvenih pjesama i nota. Neke od njih, objasnili su nam čuvari bh. baštine, i danas se izvode u Fojnici. Dio muzejske zbirke je i kip Majke Božje s Isusom u krilu, nepoznatog autora iz XVI vijeka, te slika Vaza cvijeća na drvetu iz 1328. godine, najstarija datirana slika u BiH. Numizmatička kolekcija takođe je smještena na pomenutom spratu obnovljene zgrade Muzeja. Ona, kako nam je rekao fra Nikica Vujica, po mišljenju dr. Ćire Truhelke, spada u najvredniju numizmatičku zbirku u BiH. Najstariji novac je iz III. stoljeća prije Hrista. Pored  svega pobrojanoga, na prvom spratu Muzeja je i Arhiv, koji ima veliku vrijednost, te Galerija koja ima stalnu postavku sa 239 slika, za koju je najviše zaslužan fra Janko Ljubos.

Gvardijan fojničkog Samostana Duha Svetog fra Nikica Vujica nam je kazao da su, kada je u pitanju otvorenost Samostana i njegovog Muzeja spram kulturne i naučne javnosti, u posljednjih godinu dana imali preko dvadeset studenata i naučnika, koji su u njihovom Muzeju istraživali za svoje diplomske, magistarske i doktorske radnje. “Imamo odličnu komunikaciju s arhivima iz BiH i Hrvatske, sa Zemaljskim muzejom BiH i mnogim umjetnicima. Već smo u našoj višenamjenskoj dvorani priređivali razna kulturna događanja. Danas je izložena dokumentacija i fotografije na temu Sarajevski atentat i početak Prvog svjetskog rata. Planiramo i dalje tako nastaviti, samo s još većim intenzitetom”, poručuje fra Nikica Vujica.

Otvaranje nove zgrade Muzeja, prema riječima fra Nikice Vujice, pokazuje da franjevci nastavljaju kulturnu misiju generacija fratara prije, posebno fratara koji su najviše učinili za Muzej, a to su: Fra Mijo Vjenceslav Batinić, fra Leonard Čuturić, fra Bono Šapina, fra Paškal Vešara i fra Miroslav Krajinović. Sve ono što su franjevci iz ovog Samostana poduzeli u proteklom vremenskom periodu bilo je brižljivo i planski sprovođeno, da bi konačan rezultat bila muzejska zgrada koja je i svojim izgledom, i svojim sadržajem jedno od najreprezentativnijih muzejskih zdanja u cijeloj BiH. Fra Mirko je 2004. godine napravio veliku donatorsku konferenciju i prikupio preko 350.000 KM. Tada je Federalno ministarstvo kulture i sporta doniralo 70.000 KM, Islamska zajednica Muftijstvo Travnik 500 KM, Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo 500 KM, a bilo je i onih koji su donirali četiri KM. Svaki prilog bio je vrijedan za nastavak radova.

“I danas naša Provincija ima izuzetno angažirane franjevce koji su pravi misionari na polju kulture, umjetnosti, historije, književnosti, društvenih zbivanja te ljubavi prema zavičaju i bh. čovjeku”, rekao je fra Nikica Vujica.